U Našicama je danas, u povodu 170. obljetnice rođenja grofa Teodora Pejačevića, služena svečana sveta misa. Misno slavlje u župnoj crkvi predvodio je požeški biskup msgr. Ivo Martinović, uz sudjelovanje pripadnika Viteškog Reda Svetog Groba Jeruzalemskog, čiji je član bio i sam grof Teodor. 
Među prisutnima bio je i Marcus Pejačević, predstavnik obitelji, koja i danas njeguje naslijeđe jednog od najvažnijih hrvatskih velikana s prijelaza 19. u 20. stoljeće.
Grof, ban, vitez
Rođen 24. rujna 1855. godine u Našicama, grof Teodor Pejačević bio je ne samo jedan od najimućnijih ljudi svojega vremena, već i značajna politička figura. Kao hrvatski ban od 1903. do 1907. godine, naslijedio je bana Khuena Hédervárya. S funkcije je odstupio u znak prosvjeda protiv mađarizacije, konkretno zakona kojim je mađarski jezik postao službeni na hrvatskim željeznicama.
Godine 1913. imenovan je ministrom za Hrvatsku u mađarskoj vladi, a nakon završetka Prvoga svjetskog rata povukao se iz političkog života.
Kao pripadnik europskog plemstva, Pejačević je 1884. godine postao malteški vitez. Godine 1923. postao je i vitez Reda Svetog Groba Jeruzalemskog. Njegova diploma o imenovanju danas se čuva u Franjevačkom samostanu u Našicama. Trajni je to podsjetnik na njegovu povezanost s Katoličkom Crkvom i Svetom zemljom.
Viteški red s tisućljetnom tradicijom
Viteški Red Svetog Groba Jeruzalemskog, kojemu je grof Pejačević pripadao, ima iznimno bogatu povijest. Nastao je nakon Prvog križarskog rata 1099. godine s ciljem čuvanja Kristova groba. Danas je to počasna javna udruga vjernika pod kanonskim pravom, izravno podređena Svetoj Stolici.
Red broji oko 23 tisuće članova diljem svijeta. U novije vrijeme, od 2017. godine ponovo je aktivan i u Hrvatskoj. Članovi mogu biti i žene, a svrha Reda, osim duhovne, jest i humanitarna – pomažu kršćanima u Svetoj zemlji kojih je danas tamo manje od 2 %. Financiraju izgradnju i obnovu crkava, školskih i socijalnih ustanova, te podržavaju obrazovanje budućih svećenika.
Zanimljiv je i obred hodočašća u Svetu zemlju. Prilikom prvog posjeta Kristovu grobu, vitezovi dobivaju tzv. Jakovljevu kapicu – školjku koja se postavlja na njihov viteški plašt, u središte crvenog jeruzalemskog križa.
S Redom je bio povezan i blaženi Alojzije Stepinac, koji je 1937. godine postao njegov najistaknutiji hrvatski član, tijekom drugog hodočašća Hrvata u Svetu zemlju.
Povezanost Hrvata i Reda
Dugogodišnja povezanost Hrvata s Viteškim Redom potvrđena je kroz povijest, a nastavlja se i danas. Među suvremenim hrvatskim vitezovima ističe se Claude Grbeša, namjesnik Reda u Hrvatskoj koji je o ovom događaju rekao:
Danas, 170 godina nakon njegova rođenja, Teodor Pejačević ostaje trajna inspiracija – kao državnik, humanist i vitez vjere, čiji se trag i dalje snažno osjeća u njegovim rodnim Našicama i mnogo šire.
Svetoj misi bili su nazočni i predstavnik veleposlanstva Malteškog reda u Hrvatskoj Luka Krilić, predsjednik Hrvatskoj plemićkog zbora Branko pl. Cindra, gradonačelnik Krešimir Kašuba i ravnateljica Zavičajnog muzeja Silvija Lučevnjak.
Nakon svete mise okupljeni su posjetili kriptu obitelji Pejačević u kojoj su položili vijence ispred nadgrobne ploče grofa Teodora Pejačevića.
Više fotografija pogledajte na poveznici.
Tomislava Justić
