U Velikoj vijećnici Osječko-baranjske županije, županica Nataša Tramišak, danas je održala koordinacijski sastanak s načelnicima i gradonačelnicima s područja Osječko-baranjske županije. Središnja tema bio je sustav ranog upozoravanja i protugradne obrane Državnog hidrometeorološkog zavoda. Informaciju o tome dao je glavni ravnatelj DHMZ-a dr. sc. Ivan Güttler. 
Županica je zahvalila ravnatelju na dolasku ističući kako je protugradna obrana izuzetno važna tema, s obzirom da je Osječko-baranjska županija u najvećoj mjeri poljoprivredni kraj:
– Dugi niz godina u ljetnim mjesecima, kada postoji najveća opasnost od olujnog nevremena, naši poljoprivrednici, ali i svi stanovnici, su u strahu od ugroze imovine. Razmišljaju kako zaštititi poljoprivredne usjeve, voće, vinograde, ali i osobnu imovinu. Svjedoci smo da klimatske promjene nose sa sobom brze promjene vremena. Dolaze nam superćelijski oblaci, velike oluje koje sa sobom nose veliku opasnost od tuče. Cilj je zaštititi ljudske živote i osobnu imovinu, a svakako i poljoprivrednike. Mi smo županija koja je najvećim dijelom poljoprivredni kraj, naši ratari su najizloženiji. To su kulture koje ne možete zaštiti putem zaštitnih mreža, kao što možete voćnjake i vinograde. Zbog toga je važno da imamo učinkovit sustav protugradne obrane. Na području naše županije imamo generatore umjesto raketa. Nekada je protugradna obrana bila drugačije organizirana, s drugačijom tehnologijom, korištene su i rakete i avio obrana. Danas to funkcionira putem prizemnih generatora kojih je 55 na području naše županije. Srebrov jodid, koji se na taj način distribuira u oblake, ima određeni učinak, no vidimo da se i dalje događa elementarna nepogoda – tuča. Rakete ili protugradna obrana kakva je nekad bila, uvijek je bila čujna, ljudi su znali da se netko pokušava boriti protiv tuče. Generatori su nečujni. Možda je i to razlog što svi mislimo da ona ne postoji. Međutim, protugradna obrana postoji i njome upravlja Državni hidrometeorološki zavod zajedno sa sustavom civilne zaštite. No, ono što je nama najvažnije je da i naši lokalni stožeri civilne zaštite, prvenstveno i gradonačelnici i načelnici, imaju informaciju o postojanju generatora na svom području. Da znaju na kojoj lokaciji se nalaze i koje su osobe zadužene za njihovo paljenje. To je važno kako bi i oni mogli na vrijeme reagirati kada je najava nekog olujnog nevremena. – kazala je županica i dodala da je interes Osječko-baranjske županije zaštititi svoje poljoprivredne površine, ali i ljude i njihovu imovinu. – Mi smo na raspolaganju za sve nove prijedloge i nove mogućnosti prema uputama struke za daljnje unaprjeđenje sustava protugradne obrane – zaključila je županica.
Prezentirana dva sustava obrane od tuče
Ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler na današnjem sastanku prezentirao je dva sustava obrane od tuče kojima upravlja DHMZ. Prvi je sustav za obranu od tuče, kojega na području Hrvatske ima na 330 lokacija. Od toga broja 55 lokacija nalazi se u Osječko-baranjskoj županiji.
– Informirat ćemo načelnike i gradonačelnika kako sustav funkcionira, koje su njegove jake strane, a koji su nedostaci. Druga tema o kojoj ćemo razgovarati je sustav upozorenja koji je bio nedavno aktiviran u maksimalnom opsegu na području pet istočnih županija. Imali smo 7. srpnja veliko grmljavinsko nevrijeme koje je aktiviralo naš sustav meteoalarma, od žutog do crvenog upozorenja. Osim toga tu je i sustav SRUK, putem kojega su građani dobili poruku. Srećom, ovi događaji s početka srpnja nisu imali najteže posljedice. Tu mislim na ozljede i smrtne posljedice na području županije. Naša želja je da gradonačelnici i načelnici što bolje razumiju oba sustava i njihove mogućnosti. Sustav protugradne obrane što se tiče tehničkih karakteristika, ima dva elementa. Prvi je aktivna tvar, ona je dominantna u Hrvatskoj i u ostalim zemljama, a riječ je o srebrovom jodidu. Druga je metoda unošenja aktivne tvari u oblake. Ona u praksi uključuje generatore kakvi danas funkcioniraju u Hrvatskoj. Uključuje rakete, a postoje varijacije sa zrakoplovnom tehnologijom s dronovima, s balonima te različite tehničke metode unošenja. Praksa u Hrvatskoj i u drugim zemljama korištenja takvih metoda je višedesetljetna, međutim znanstvena istraživanja ne pokazuju učinkovitost tih metoda. Ono što je preporuka DHMZ-a da na temelju iskustva koje imamo, u korist različitih načina dostajanja tih spojeva, ipak uložimo više pažnje i sredstava u razvoj novih aktivnih spojeva. Ideja je da smanjimo dimenzije tuče, odnosno da nemamo više veličinu ledene tvorevine od desetak ili više centimetara, nego da su u pitanju manje tvorevine – rekao je ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler.
