Zbog izuzetno teškog stanja u ratarskoj proizvodnji, Hrvatska poljoprivredna komora je organizirala sastanak Odbora za ratarstvo na kojem je zaključeno kako Odbor ne može pristati na raniji prijedlog Ministarstva poljoprivrede, s radnog sastanka u Osijeku, na kojem se razgovaralo o mjerama pomoći ratarima te i dalje ostaju pri stavu kako je potrebna pomoć od 300 eura po hektaru.
-„Odbor za ratarstvo HPK ne odustaje od zahtjeva da se isplati 300 eura po hektaru za ratarske kulture zbog poremećaja na tržištu i visokih troškova proizvodnje i loših prinosa zbog vremenskih nepogoda. Na sastanku Odbora je zaključeno kako će HPK dostaviti sve podatke oko troškova proizvodnje Ministarstvu poljoprivrede te se predlaže da se oni dostave i Europskoj Komisiji, kako bi se odobrila dodatna pomoć za ratare zbog poremećaja na tržištu – pada cijena i visokih troškova proizvodnje, ali i vremenskih nepogoda koje su značajno utjecale na lošije prinose. Isto tako usvojen je zaključak da potpora ne smije biti de minimis. Potrebne su stimulativnije mjere koje će osigurati sigurniju sjetvu uljane repice budući da je došlo do značajnog pada sjetvenih površina, te da se zbog sve izraženijih vremenskih nepogoda ponovo pokrene raspravu oko protugradnu obranu“- priopćeno je iz HPK.
Odbor za ratarstvo zatražio je da se izmjeni prijedlog iz mjere Mjeri 3. jer je za proizvođače neprihvatljiv odabir samo jedne kulture kod isplate pomoći. Ističu kako se na taj način više ne govori o prvih 30 ha, jer postoji bojazan kako će u najvećem dijelu mali korisnici biti zakinuti za potporu, odnosno da bi veliki proizvođači mogli dobiti potporu za 30 ha, dok će svi mali dobiti znatno manje – ističu iz Odbora za ratarstva HPK.
-„U razmaku od dva mjeseca, prognoze za žetvu koje su u početku bile pozitivne, okrenule su se i trenutno pokazuju negativan utjecaj i ogroman pad proizvodnje zbog izuzetno loših vremenskih uvjetima diljem Europe. Ukupna proizvodnja uljarica i proteinskih usjeva u EU unatoč dramatičnim situacijama u Španjolskoj i Italiji ostaje stabilna barem za sada. Međutim, za žitarice je situacija izuzetno zabrinjavajuća. S očekivanom proizvodnjom od 256 milijuna tona, to će biti vjerojatno najlošija žetva od 2007. jer sadašnje procjene govore o proizvodnji koja je 10 posto ispod prosjeka za posljednjih 5 godina. Zbog svih tržišnih problema mnogi poljoprivrednici neće moći pokriti svoje troškove proizvodnje, zbog čega je krovno udruženje EU poljoprivrednika Copa i Cogeca pokrenula hitan poziv na akciju kako bi se poduzele mjere i kako bi se EK suočili s ovom teškom situacijom u 2023. te budućim posljedicama na proizvodnju u 2024. godini“- ističu iz HPK.
izvor HPK, foto: arhiva RN
