Danas se obilježava Svjetski dan nepušenja. Svjetska zdravstvena organizacija obilježava ga od 1987. godine. Pušenje, sa svojim širokim spektrom posljedica predstavlja globalni javnozdravstveni i gospodarski problem.
Posebna pozornost i briga treba i mora biti usmjerena na djecu i mlade, koji eksperimentiraju s duhanom te mogu vrlo brzo razviti ovisnost. Početak pušenja povezan je s više čimbenika:
pušenjem roditelja, braće i sestara, lakom dostupnosti cigareta, pušenjem prijatelja i vršnjaka, socioekonomskim statusom, izloženosti marketingu i prikazu pušenja u filmovima i medijima
Djeca koja žive u kućanstvima, gdje su prisutni pušači imaju do tri puta veću vjerojatnost da će i sama postati pušači, nego djeca u nepušačkim kućanstvima. Postoji značajna povezanost između pušenja i upotrebe drugih supstanci. Djeca i mladi pušači dva do šest puta su podložniji respiratornim i kardiovaskularnim smetnjama. Osjetljivi su na učinke pasivnog pušenja, a uz pasivno pušenje sve se više upozorava i na „pušenje iz treće ruke“. Čestice iz duhanskog dima talože se na površine namještaja, odjeću, podove, zidove, zavjese, uglavnom na sve predmete u okolini gdje mogu biti prisutne mjesecima pa čak i godinama. Uobičajene metode čišćenja nažalost nisu učinkovite, tako da pušenje iz treće ruke izaziva sve veću zabrinutost za zdravlje, osobito djece.
Europsko istraživanje o pušenju, pijenju alkohola i uzimanju droga među učenicima (ESPAD) međunarodno je istraživanje, koje se od 1995. godine svake četiri godine provodi među 15-godišnjacima 16 godišnjacima u zemljama Europe, uključujući i Hrvatsku. Cigarete su prema navedenom istraživanju po dostupnosti odmah iza alkohola, 60% adolescenata u Europi je izjavilo kako su im cigarete prilično ili vrlo lako dostupne.
Ove godine kampanja Svjetskog dana nepušenja glasi „Uzgajajte hranu, a ne duhan“.
Radio Našice/Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar/pixabay